⌖ Temeljna vještina
GPS ti da poziciju u sekundi i ugasi se kad nestane napajanja. Magnetski kompas radi 400 godina bez baterije i zato je jedini obavezan navigacijski instrument na plovilu. Komisija to zna i ovdje kopa najdublje.
Ne traži se fizika. Traže se tri stvari: pročitati kurs s ruže, razlikovati tri sjevera (pravi, magnetski, kompasni) i pretvoriti kurs iz jednog u drugi bez greške u predznaku. Sve ostalo je priča oko toga.
Igla ili magnetizirani prsten pluta u tekućini i poravna se s magnetskim poljem Zemlje. Ono što se vrti je ruža — ona stoji u prostoru, a brod se okreće oko nje. Zato brojka koju čitaš nije na ruži nego na kursnoj crti (lubber line), crtici urezanoj u kućište koja gleda u pramac.
Prsten s podjelom 0–360°, pričvršćen na magnete. Uvijek gleda magnetski sjever, ma kako se brod okretao.
Nepomična crtica u kućištu, poravnata s uzdužnicom broda. Brojka nasuprot nje je tvoj kurs.
Smjesa alkohola i vode. Prigušuje njihanje i nosi težinu ruže. Mjehur u kompasu znači da propušta — servis.
Dva okomita zgloba drže ruža vodoravnom dok se brod ljulja i posrće.
Vijci uzduž i poprijeko kojima serviser poništava utjecaj željeza na brodu.
Oko kompasa mora biti prazno. Zvučnik, mobitel, alat ili limenka piva mijenjaju očitanje za nekoliko stupnjeva.
Ovo je najčešći nesporazum kod početnika. Povuci klizač i gledaj obje slike odjednom: lijevo je pogled s kormila, desno pogled odozgo. Ruža u oba slučaja pokazuje isto — samo se brod zaokrenuo ispod nje.
Na ispitu se koristi kružna podjela 0–360°, u smjeru kazaljke na satu od sjevera. Stara kvadrantna podjela i rumbovi pojavljuju se još u opisima vjetrova i na starim kartama, pa ih treba prepoznati.
| Smjer | Kružno | Kvadrantno | Rumb | Vjetar na Jadranu |
|---|---|---|---|---|
| Sjever | 000° / 360° | N | N | tramontana |
| Sjeveroistok | 045° | N 45° E | NE | bura |
| Istok | 090° | E | E | levant |
| Jugoistok | 135° | S 45° E | SE | jugo (široko) |
| Jug | 180° | S | S | oštro |
| Jugozapad | 225° | S 45° W | SW | lebić (garbin) |
| Zapad | 270° | W | W | pulenat |
| Sjeverozapad | 315° | N 45° W | NW | maestral |
047°, ne 47°. Tako se preko radija ne može zamijeniti sa 470 ili 7. Isto vrijedi za azimute.
3 Tri sjevera
Cijela teorija popravaka svodi se na to da tri različite igle pokazuju u tri malo različita smjera. Razlike među njima imaju imena — i predznake.
Magnetski pol nije na geografskom polu i k tome polako putuje. Zato igla gotovo nigdje ne pokazuje točno prema sjeveru. Odstupanje ovisi o tome gdje si i koje je godine.
U ruži vjetrova na karti piše ovako:
Motor, akumulator, ograda, sidro, zvučnici i alat oko kompasa stvaraju vlastito magnetsko polje. Ono povlači iglu i to različito na svakom kursu — zato devijacija nije jedan broj nego tablica.
| Kompasni kurs | 000° | 045° | 090° | 135° | 180° | 225° | 270° | 315° |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Devijacija δ | +2°E | +4°E | +3°E | +1°E | −2°W | −4°W | −3°W | −1°W |
∑ Srce gradiva
Ako zapamtiš samo jednu stvar s cijele stranice, neka bude ovaj okvir. Iz njega se izvodi svaki zadatak koji ti komisija može dati.
Δuk = d + δ
PK = KK + δ + d → PK = KK + Δuk
KK = PK − Δuk MK = KK + δ PK = MK + d
Istočno (E) je plus, zapadno (W) je minus. Bez iznimke, i za d i za δ.
Od kompasa prema karti → zbrajaš. Kompas je „prljav", karta je „čista"; čišćenje ide s plusom.
Od karte prema kompasu → oduzimaš. Kad kormilaru daješ brojku, vraćaš prljavštinu natrag.
Upiši vrijednosti i pogledaj svaki međukorak. Predznak biraš tipkom E/W — baš kao na ispitu, gdje se pola grešaka dogodi upravo tu.
Rezultat:
| Zadatak | Postupak | Rezultat |
|---|---|---|
| KK 045°, δ 4°E, d 4°E → PK | 045 + 4 + 4 | 053° |
| KK 180°, δ 2°W, d 4°E → PK | 180 − 2 + 4 | 182° |
| KK 350°, δ 2°E, d 5°E → PK | 350 + 7 = 357 | 357° |
| KK 356°, δ 3°E, d 4°E → PK | 356 + 7 = 363 − 360 | 003° |
| PK 090°, d 4°E, δ 3°E → KK | 090 − 4 − 3 | 083° |
| PK 005°, d 4°E, δ 2°E → KK | 005 − 6 = −1 + 360 | 359° |
Devijacija se čita za kompasni kurs, a njega još nemaš. Zato se radi u dva koraka: prvo MK = PK − d, pa u tablici potražiš δ za kurs blizu tog MK, i tek onda KK = MK − δ. Ako se ispadne da δ pripada drugom retku tablice, ponoviš s novom vrijednošću. U praksi jedno ponavljanje uvijek dostaje.
Azimut je smjer prema nekom objektu, mjeren od sjevera u smjeru kazaljke. Vrijede iste popravke kao za kurs: PA = KA + δ + d.
Pramčani kut mjeri se od pramca, a ne od sjevera — koliko je objekt „skrenut" od smjera plovidbe. Veza je jednostavna:
Pravilo dvostrukog pramčanog kuta: kad se pramčani kut na neki objekt udvostruči, udaljenost do objekta jednaka je putu koji si u međuvremenu prešao. Poseban slučaj su kutovi 45° i 90° — „pravilo 45/90", jer tada u trenutku traverze znaš i udaljenost.
U kardanskom ovjesu, ispred kormila. Obavezan. Ima tablicu devijacije.
Držiš ga u ruci i uzimaš azimute na rtove i svjetionike. Devijacija mu je zanemariva jer ga držiš dalje od željeza.
Elektronički magnetski senzor; hrani autopilot i plotter. Bez struje ne radi.
Pokazuje pravi sjever, bez deklinacije i devijacije. Skup i za veće brodove.
Smjer kretanja preko dna, ne smjer pramca. Uz struju i vjetar to su dvije različite brojke.
Jeftin, na baterije nema veze — obični kompas u torbi za nuždu vrijedi zlata.
Kompas pokazuje kamo gleda pramac. GPS pokazuje kamo se brod stvarno kreće. Kad te bura nosi bočno, razlika može biti 15° i više — to je zanošenje. Na karti se crta ono kamo ideš, a kormilaru se daje ono što treba držati.
★ Bez ijednog uređaja
Nije obavezno gradivo, ali komisija to voli pitati, a jednom u životu može ti spasiti noć. Sve se svodi na jedno: pronaći sjever bez ičega u rukama.
Sve zvijezde prividno kruže oko nebeskog pola jer se Zemlja vrti. Sjevernjača (Polaris) leži gotovo točno na tom polu, pa se cijele noći ne miče — visi nad sjevernom točkom horizonta. Nije osobito sjajna; pronalazi se preko susjeda.
Postupak: nađi Velika kola (Veliki medvjed). Dvije zvijezde na kraju „posude" zovu se pokazivači. Povuci crtu kroz njih i produži je pet puta njihove međusobne udaljenosti — tamo je Sjevernjača. Povuci od nje okomicu do horizonta i dobio si sjever.
Kola tijekom noći i kroz godinu obilaze pol, pa ih možeš zateći uspravno, naopako ili sa strane. Pravilo pet puta vrijedi u svakom položaju — povuci klizač i uvjeri se.
Kut između horizonta i Sjevernjače jednak je tvojoj širini. Na Jadranu je ona oko 43–45°, dakle Sjevernjača stoji otprilike na pola puta između horizonta i zenita. Na ekvatoru bi bila na horizontu, na sjevernom polu točno iznad glave.
Gruba procjena rukom: ispružena šaka na ispruženoj ruci hvata oko 10°, raspon palca i malog prsta oko 20°. Četiri i pol šake iznad horizonta → sjeverni Jadran.
Tri zvijezde pojasa izlaze gotovo točno na istoku i zalaze na zapadu, bez obzira na tvoju širinu. Zimska noć, najlakša provjera osi E–W.
Slovo W nasuprot Velikim kolima. Sjevernjača je otprilike na sredini između njih.
Južna polutka nema svoju Sjevernjaču. Duža os križa produžena 4,5 puta pokazuje južni pol.
Crta kroz vrhove srpa, produžena do horizonta, pada grubo prema jugu. Točnost je slaba, ali dovoljna da znaš gdje si.
Mlađak je blizu Sunca — vidi se navečer na zapadu. Uštap je nasuprot Suncu — izlazi kad Sunce zalazi.
Nebo se okreće 15° na sat. Za držanje kursa uzmi zvijezdu, ali je provjeravaj kompasom svakih 15 minuta.
Sunce izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu samo o ravnodnevnici (oko 21. ožujka i 23. rujna). Ljeti izlazi sjevernije, zimi južnije — na Jadranu razlika ide i preko 30°. U pravo podne Sunce je uvijek točno na jugu i sjene su najkraće; to je najpouzdaniji trenutak dana.